Dr. sc. Hedda Martina Šola znanstvenica je u području neuromarketinga, međunarodno priznata stručnjakinja za ponašanje potrošača i procjenu intelektualnog vlasništva te ravnateljica Instituta za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo u Zagrebu. Znanosti su prethodila tri desetljeća na izvršnim i upravljačkim pozicijama u vodećim europskim, hrvatskim i američkim kompanijama, od vođenja marketinga do direktorskih funkcija i prokure, a upravo taj redoslijed određuje njezin rad, jer pitanja dolaze s tržišta, a odgovori iz laboratorija.
Njezino istraživanje vodi se pitanjem, a to je koliko se daleko ponašanje potrošača može predvidjeti i koliko predviđanje vrijedi u trenutku kada potrošač donese odluku o kupnji. U petnaest godina toga rada pomaknula je neuromarketing s mjerenja odgovora na modeliranje prije nego što brend, proizvod ili prostor uopće postoje, služeći se praćenjem pogleda, elektroencefalografijom, analizom izraza lica i modelima neuroznanstvene umjetne inteligencije, prethodno trenirane na laboratorijskim snimkama ljudskih reakcija.
Objavila je više od četrdeset znanstvenih i stručnih radova, na ResearchGateu pročitanih više od 30.000 puta, a pokrivaju četiri područja: online obrazovanje i kognitivno opterećenje, izdavaštvo, maloprodajni i arhitektonski prostor te političku komunikaciju.
Njezina usporedna analiza vizualnog brendiranja u američkoj predsjedničkoj kampanji objavljena je u časopisu Informatics, časopisu prvog kvartila u području komunikacija s faktorom odjeka 5,1 i CiteScoreom 9,1, i izdvojena je kao Editor’s Choice, priznanje koje uredništvo dodjeljuje malom broju radova koje smatra najvažnijima u području.
Imenovana je gostujućom urednicom posebnog broja Eye Tracking in the Age of AI: Explainability, Prediction, and Applications u časopisu Journal of Eye Movement Research, međunarodnom referentnom časopisu za istraživanje očnih pokreta, indeksiranom u Web of Scienceu, Scopusu i PubMedu. Autorica je i Marketinške oružarnice: Webknjižara (kupnja), CROSBI zapis, prve knjige o neuromarketingu objavljene u Hrvatskoj, čije je međunarodno izdanje izašlo pod naslovom Neuromarketing Armoury: Amazon US, ResearchGate.
Više od 500 brendova, javnih ustanova i političkih organizacija povjerilo joj je pozicioniranje, zaštitu intelektualnog vlasništva i procjenu vrijednosti. Pod njezinom ingerencijom, u godinama rada u vladinoj Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja, Agencija je u ocjeni Svjetske banke napredovala s četrdeset šestog na trinaesto mjesto među svjetskim agencijama za promicanje ulaganja.
Magistrirala je ekonomske znanosti, a doktorat je stekla iz istog područja, sa specijalizacijom iz neuromarketinga, uz dodatna akademska usavršavanja na Harvardu, na Maxine Goodman Levin College of Urban Affairs Sveučilišta Cleveland State i na Oxfordu, među ostalima. Pet godina, do rujna 2025., bila je izvanredna profesorica i koordinatorica istraživanja u Centru za primijenjena istraživanja i poduzetništvo na Oxford Business Collegeu, a prije toga, na drugim sveučilištima i fakultetima, docentica i prodekanica za poslovnu suradnju i međunarodne odnose. Predaje na međunarodnim konferencijama, a na konferenciji CERTAMENTE u Milanu 2025. predstavila je koncept neuroceilinga.
Također, stalna je sudska vještakinja za marketing i za ekonomsko-financijsku procjenu intelektualnog vlasništva, imenovana pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u tom svojstvu trinaest godina, a nalaze i mišljenja izrađuje i u izvansudskim predmetima u cijeloj Europskoj uniji.
Institut je nagrađen kao Best Neurobranding and Neuromarketing Research Institution (Acquisition International, London, 2023.), Best Neuromarketing and Consumer Behavior Research Institute in Croatia (European Enterprise Awards, 2022.) i Most Innovative Organization in Europe (Corporate LiveWire, 2021.). Dobitnica je nagrade Croatian Women of Influence 2019., bila je među najužim finalisticama nagrade Global Woman Corporate Award 2021. i nositeljica priznanja MDPI Editor’s Choice za 2025.
Njezino istraživanje ide dalje od predviđanja i bavi se time kako umjetna inteligencija, modelirajući ljudsko ponašanje, mijenja marketinšku struku i tržište oko nje. Strojevi mogu proizvesti beskonačno podražaja, ali ne i pažnju. Granica pažnje ima ime, neuroceiling, i nijedan je algoritam ne pomiče.
